Kognitivna disonanca

Kad naviknemo misliti o svijetu na jedan način, pa nam neko iznenada predstavi drugi način gledanja na svijet, tada se u nama javlja neuroza, unutrašnji sukob, gdje ne želimo odbaciti stari način gledanja na svijet, ali ne želimo se odreći ni novog jer vidimo da ima smisla. To stanje može kratko trajati, a može i jako dugo, pa i do kraja života. Sukobljene ideje jednostavno nađu način da žive paralaleno u našim umovima, ili pak jedna pobijedi i onda kažemo da nema kognitivne disonance.

Kognitivna disonanca se javlja kod miskoncepcija u fizici, kad smo nešto intuitivno potpuno sigurni, a fizika nam govori suprotno. S obzirom da naš um ne podnosi kontradikcije, ili će se držati stare ideje ili nove, ali nikad i jedne i druge potpuno istovremeno.

“Leon Festinger je 1957. publicirao teoriju kognitivne disonance, koja je promijenila dotadašnja saznanja o funkcioniranju ljudskog ponašanja i mehanizma donošenja odluka.

Kognitivna disonanca je mentalno stanje, često konflikt, u kome osoba doživljava iskustvo dva ili više nekompatibilna vjerovanja ili kognitivno obrađuje više informacija. Kod zdravog pojedinca obično vodi osećanju psihičke nelagodnosti koje traje dok osoba ne razriješi nesporazum.

Kognicija (spoznaja) sastoji se od različitih vrijednosti, vjerovanja, emocija itd. Postoje kognicije koje se međusobno ne podržavaju i koje su međusobno u konfliktnom odnosu. Njih nazivamo disonantnim kognicijama.

Bitan segment života svakog čovjeka koji utiče na sve u njemu je nadvladavanje kognitivne disonance.”, (1)

Reference:

  1. https://bs.wikipedia.org/wiki/Kognitivna_disonanca
Advertisements