Sinergija (grč. συνεργός – raditi zajedno) je pojam koji opisuje stanje kada je celina nešto veće i drugačije od zbira svojih delova. Pojam se koristi u teologiji, biologiji, ekonomiji i drugim oblastima.

Kada je reč o srastanju podsistema u veći sistem, sinergija znači da se totalitetu sraslosti pripisuje ekstra bonus. Iako je termin prvobitno bio specifično biološki, on je dobio i šire značenje, na primer u poslovnom svetu, gde se ekstra bonus javlja na nivou integrisanih korporacija. Strogo govoreći, međutim, sinergije nisu uvek od koristi, jer u nekim slučajevima srastanje dovodi do problema koji ometaju totalitet i umanjuju njegovu efikasnost.

Postoji: Tvrda sinergija (rast prihoda) Meka sinergija (pad troškova) Finansijska sinergija (smanjenje udela kredita u vlasničkom kapitalu).

Energija je sposobnost sistema za vršenje rada, a isto se tako može reći da su rad i energija ekvivalentni pojmovi, iako opseg i sadržaj tih dviju riječi nije posve identičan. U biti, promjena energije jednaka je izvršenom radu pa se stoga i izražavaju istom mjernom jedinicom – džul [J] u čast engleskog fizičara Jamesa Prescotta Joulea. Vršenje rada se može manifestirati na mnogo načina: kao promjena položaja, brzine, temperature itd.

U svemiru ne postoje tijela i sustavi koji ne posjeduju energiju. Energiju se ne može uništiti, ona prelazi iz jednog oblika u drugi, s jednog tijela na drugo i uvijek u skladu sa zakonom o očuvanju energije. Postoje mnogi oblici energije koji opet imaju svoje podskupine koje dolaze do izražaja kod proučavanja različitih znanstvenih problema:

  • Kinetička energija
  • Potencijalna energija
  • Toplinska energija (toplina)
  • Unutarnja energija
  • Električna energija itd.

Izračunavanje energije je jedan od bitnijih zadataka u tehnici, s obzirom da nam to daje informaciju o mogućem radu koji se može dobiti, a znanja o procesima i načinima pretvaranja raznih oblika energije u mehnički rad su kamen temeljac tehnološkog napretka i ljudske civilizacije.

U fizici elementarnih čestica se upotrebljava manja i mnogo prikladnija jedinica za energiju – elektronvolt [eV], koji iznosi 1.602176462×10-19 J. 1 elektronvolt je definiran kao ona energija koju ima čestica naboja {\displaystyle \mathbf {} e} kad je iz stanja mirovanja ubrza napon od 1 V.

Razlika je dakle u tome što se sinergija odnosi na pojavu da sistem može imati neke osobine koje njegovi dijelovi sami ne mogu, dok je energija mogućnost vršenja rada. 

Advertisements