Da li ljudi imaju slobodnu volju ili ne?

U vrijeme naglog razvoja klasične mehanike otkili su se mnogi zakoni poput Njutnovih na osnovu kojih se moglo predvidjeti sve šta će da se dogodi u prirodi.

Npr. ako je neko vozio 40 km na sat po pravcu na osnovu jednostavne formule koja povezuje pređeni put, vrijeme i udaljenost:

s = v*t

gdje je

t – vrijeme

s – udaljenost

v- brzina kretanja

mogla bi se utvrditi tačna lokacija na kojoj će se nalaziti za pola sata, a to bi bilo 20 km! Tako isto postoje mnogo drugih i komplikovanijih primjera gdje se na osnovu fizike može utvrditi šta će se sljedeće dogoditi. Postuliran je i tzv. Laplaceov demon, koji je hipotetsko biće za koje kad bi znalo poćetne uvijete u Svemiru, onda bi absolutno znalo i sve sljedeće šta će da se dogodi i kad, pa i to ko i kad će da čita ovaj članak.

Međutim, s razvojem kvantne mehanike to uvjerenje u čvrstu predodređenost i predvidljivost svega u Svemiru je poljuljano, a posebno je k tome pridonio i Heisenbergov princip neodređenosti koji kaže da se lokacija i brzina ne mogu precizno odrediti što ima implikacije i na debatu o slobodnoj volji, odnosno o tome da li je sve predodređeno ili nije. Prema jednoj od interpetacija, Heisenbergovo pravilo neodređenosti ukazuje na to da absolutno niko ne može znati sa sigurnošću šta će se sljedeće dogoditi, pa ne živimo u poptunosti u determiniranom Svemiru, već u neodređenom, a mi sami smo dio te neodređenosti, pa na neki način imamo i slobodnu volju.

O tome govori i fizičar Michio kaku sa Univerziteta u New Yorku:

Advertisements