Društvena fizika

 
 

Društvena ili socijalna fizika, ponegdje i fizika društvenih mreža kvantitativna je društvena znanost koja opisuje pouzdane, matematičke poveznice između obavijesti, informacija i protoka ideja s jedne, i ljudskog ponašanja s druge strane. Društvena fizika koristi znanstvene spoznaje i dostignuća s područja biologije, informatike, matematike i biheviorizma za objašnjavanje i razumijevanje protoka ideja između osoba, utjecaja komunikacije preko društvenih mreža na ljude i njihovo ponašanje te upotrebu mehanizama društvenog razvoja s ciljem poboljšanja produktivnosti i kreativnosti tvrtki, gradova pa i samih država.

Jedno od temeljnih načela društvene fizike jest tzv. protok ideja. Budući da se može analizirati, protok ideja je sastavni dio informatičkih naredbi i programa; tako se nalazi u obrascima telefonskih razgovora, razmjeni poruka preko društvenih mreža i oblicima svakodnevne međuljudske komunikacije. Pomoću protoka ideja i razmišljanja, Facebook svojim korisnicima na temelju odabira (preferencija) i sviđanja pojedinih stranica preporučuje mjesta ili događaje koje treba posjetiti ili ljude s kojima korisnik dijeli nešto zajedničko. Protok ideja posljedično je iznjedrio ime “socijalna fizika”, jer ona nastoji razumjeti kako protok ideja i informacija utječe na ljudsko ponašanje.

Utemeljitelj socijalne fizike jest Auguste Comte, koji ju je prema svojim proučavanjima podijelio na dvije grane:

  • socijalnu statiku – proučava pojedince, obitelj i društvo, čvrste uvjete preživljavanja društva, uvjete ravnoteže društvenog organizma,
  • socijalnu dinamiku – proučava napredak (čiji su pokretač ideje) i njegove zakonitosti.

Brzo i sporo mišljenje

Brzo i sporo mišljenje u društvenoj je fizici opisano pomoću Sustava 1 (Kahneman) i Sustava 2 (Tversky):

Brzo razmiljanje
Sustav 1
Sporo razmišljanje
Sustav 2
usporedno (paralelno) serijsko
automatsko kontrolirano
asocijativno temeljeno na pravilima
primjena istraživanje
pažljivo učenje navika
promatranjem drugih ljudi
učenje što većeg
broja činjenica

Razlika između ova dva sustava prikazuje se pitanjem upućenom ispitaniku. Primjerice, ono može glasiti “Hoćeš li uložiti u Fordove dionice?”. Budući da je to pitanje teško, ispitaniku automatski na pamet pada jednostavnije pitanje, poput “Sviđaju li mi se Fordovi automobili?” Tako ljudski um odgovorom na jednostavnije pitanje određuje izbor ispitanika odnosno bilo kojeg pojedinca pred nekom dvojbom. Brzo razmišljanje uključuje dvije vrste razmišljanja – ekspertno i heurističko, kao i potpuno automatske moždane aktivnosti predodžbe (percepcije) i pamćenja (memorije).

Izvori

  1. doc.dr.sc. Robert Kopal i suradnici, Zašto je socijalna fizika “The Next Big Thing” i kako iskoristiti socijalno učenje, Mreža – časopis za IT profesionalce, broj 8-9 (kolovoz/rujan 2016.), str. 54-55, ISSN 9771331283004
  2. (engl.) http://www.angelfire.com, nepotpisano, “The flow of Ideas!”, pristupljeno 22. listopada 2016.
  3.  http://www.enciklopedija.hr, Hrvatska enciklopedija, struke: socologija, natuknica “Auguste Comte”, pristupljeno 22. listopada 2016.
Advertisements